Bolesti pluća
Kako je dišni sustav u neprekidnom kontaktu s okolinom, bolesti koje zahvaćaju dišni sustav su vrlo česte. Najčešće su infekcije dišnog sustava (upala pluća, akutni bronhitis, hripavac, infekcija virusom COVID-19 ili virusom gripe, tuberkuloza). Također su česte i neinfektivne bolesti koje zahvaćaju pluća i ostale dišne organe: opstruktivne bolesti pluća (astma, KOPB – kronična opstruktivna plućna bolest), zloćudni i dobroćudni tumori pluća, plućne maramice (pleure) i sredoprsja (medijastinuma), intersticijske bolesti pluća (plućna fibroza, sarkoidoza), profesionalne bolesti pluća (silikoza, azbestoza, berilioza, pneumokonioze), bolesti plućne cirkulacije (embolija pluća, plućna hipertenzija).
Važno je napomenuti da su bolesti dišnog sustava jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj. Primjerice, godišnje se u Hrvatskoj otkrije više od 3000 novih slučajeva raka pluća, velikom većinom u pušača. Na žalost, gotovo isti broj bolesnika umire svake godine od ove smrtonosne bolesti. Rak pluća najčešći je oblik raka u muškaraca (19%), a treći je po učestalosti kod žena (8%), nakon raka dojke i raka debelog crijeva. Rak pluća najčešći je uzrok smrti među malignim bolestima. Veliki javnozdravstveni problem je i kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) koji je treći najčešći uzrok smrti odraslih u svijetu.
Nažalost, mnogi pacijenti dugotrajno zanemaruju teškoće s disanjem i javljaju se na pregled tek kada je bolest u poodmakloj fazi i kada ju je obično i značajno teže liječiti. Zato je bolje ne zanemarivati ranije navedene simptome bolesti koje zahvaćaju dišni sustav i pravovremeno se javiti na pulmološki pregled.
Naručite se još danas!
Što je pregled pulmologa?
Specijalistički pregled pulmologa započinje razgovorom s pacijentom tijekom kojega se prikupljaju podaci o sadašnjoj bolesti. Svakoj tegobi pacijenta poklanja se posebna pažnja i za svaku se bilježe tri bitna podatka: otkad tegoba traje (što je ponekad teško precizno utvrditi), kako su se tegobe s protokom vremena mijenjale i kakav je njihov odnos prema oboljelom organu, ostalim dosadašnjim bolestima koje pacijent eventualno ima kao i dosadašnjoj terapiji koju kronično uzima.
Tijekom razgovora se bilježe podaci o nespecifičnim tegobama, koje su karakteristične za veći broj bolesti (gubitak teka, malaksalost, slabost, povišena tjelesna temperatura, pojačano znojenje, promjene u tonu i boji glasa, suhoća usta, nesanica). Posebna se pozornost usmjerava simptomima koji ukazuju na oboljenja dišnog sustava. Ovdje se ubrajaju: kašalj, iskašljavanje, osjećaj otežanog disanja (dispneja), osjećaj gušenja, zvučni fenomeni tijekom disanja (zviždanje, hroptanje), bolovi u prsnom košu, pojačano umaranje u naporu i/ili tijekom mirovanja, sekrecija i krvarenje iz nosa, iskašljavanje krvi (hemoptiza).
Nakon razgovora slijedi fizikalni pregled pacijenta koji uključuje inspekciju, auskultaciju, perkusiju i palpaciju prsnog koša i ostalih organskih sustava. Pregled uključuje mjerenje zasićenosti (saturacije) periferne krvi kisikom pulsnim oksimetrom. Radi se o bezbolnoj i neinvazivnoj metodi koja služi u procjeni funkcije dišnih organa. Na temelju anamnestičkih podataka i kliničkog pregleda postavlja se dijagnoza bolesti, propisuje se potrebna terapija i potreba za eventualnim daljnjim dijagnostičkim pretragama.
U sklopu kliničkog pregleda korisno je učiniti i dijagnostičke pretrage kao spirometriju zbog procjene funkcije pluća i UZV toraksa u svrhu isključivanja pleuralnog izljeva.
Kako se pripremiti za pulmološki pregled
Potrebno je donijeti raniju medicinsku dokumentaciju. Savjetuje se na pregled ponijeti i prethodno učinjene radiološke snimke (RTG torakalnih organa, CT toraksa) ili u fizičkom obliku ili pohranjene na prijenosnom mediju (CD-compact disc, USB stick).
Specijalist pulmolog: Ivan Turalija, dr. med.