O srčanožilnim bolestima

Srčanožilne bolesti su vodeći uzrok pobola i smrtnosti u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, čime čine velik javnozdravstveni problem.  Procjenjuje se da godišnje u svijetu od srčanožilnih bolesti umire oko 17,5 milijuna ljudi, a do 2030. godine ta bi brojka mogla porasti i do 23 milijuna ljudi. Prema  podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iz 2016. godine od posljedica srčanožilnih bolesti u RH je umrlo nešto više od 23 000 osoba odnosno 45 posto ukupno umrlih.  Među vodećim uzrocima su bili ishemijska bolest srca i cerebrovaskularne bolesti. 

Imajući u vidu starenje stanovništa, današnji stil života (pretežito sjedilački), socioekonomske prilike i prisutnost višestrukih čimbenika rizika (debljina, pušenje, šećerna bolest, povišen krvni tlak, povišene masnoće u krvi) za očekivati je da će udio osoba oboljelih od srčanožilnih bolesti u budućnosti biti sve veći ukoliko se ne poduzmu sveobuhvatne mjere prevencije.

U RH se zadnjih 15-ak godina prati trend smanjenja smrtnosti od srčanožilnih bolesti, ponajprije zbog preventivnih javnozdravstvenih mjera, ali  i poboljšanja dijagnostičko-terapijskih mjera (primjerice 24/7 dostupnost žurne perkutane koronarne intervencije u slučaju akutnog srčanog udara ili pak, dostupnost  mehaničke trombektomije u slučaju akutnog moždanog udara). 

Naručite se još danas!

Pregled kardiologa 

Zbog svega navedenog je iznimno bitno na vrijeme prepoznati prve znakove i simptome srčanožilnog oboljenja, odnosno prevenirati razvoj istih na vrijeme.

Simptomi mogu biti opći (slabost, umor) i specifični (bol u prsima, nedostatak zraka, oticanje ekstremiteta). Temelj svakog dobrog dijagnostičkog pristupa je kvalitetno uzimanje anamnestičkih podataka i klinički pregled bolesnika. Na osnovu toga kardiolog usmjerava daljnje dijagnostičko-terapijske postupke kako bi se približio konačnoj dijagnozi bolesti. U tome mu na raspolaganju stoje mnogobrojne neinvazivne (EKG, 24-satni holter EKG,  24-satno mjerenje krvnog tlaka, ergometrija/test opterećenja, UZV srca, tilt table test) i invazivne (kateterizacija srca, elektrofiziološko ispitivanje) dijagnostičke metode.

Stoga, ukoliko se posumnjali da imate neku od srčanožilnih bolesti ili želite konzultaciju kardiologa slobodno nam se obratite s punim povjerenjem.

Prvi kardiološki pregled bolesnika u našoj ustanovi traje do 30 minuta. Za isti je potrebno pripremiti svu postojeću medicinsku dokumentaciju kako bi liječnik mogao sveobuhvatno pristupiti obradi i liječenju.

Liječnici